Turci opet pretvaraju crkve u džamije

Donosimo vijesti iz Turske, gdje su tamošnje "sekularne" vlasti počele nekadašnje crkve ponovno pretvarati u džamije. Ne samo da se vraćamo u prošlost, ne samo da se vrši kulturocid, ne samo da se vrijeđa kršćane, već je simptomatično da se to-kao ciljano-čini baš u mjestima u kojima je kršćanstvo definiralo Kristovo Božanstvo i nad crkvama u kojima je branilo sv. slike-ikone, stvari koje su oduvijek trn u oku islamu.

Dopisnik grčke agencije crkvenih vijesti "Amen" u Istanbulu, N. Manginas izvjestio je da će u povijesti pravoslavlja čuveni manastir (=samostan) Studion biti prebačen iz nadležnosti Ministarstva kulture Turske pod nadležnost direkcije za upravljanje vakufima (vjerskim zadužbinama), te da će umjesto svojstva ogranka muzeja "Aja Sofija" dobiti status džamije. 

Studitski samostan, posvećen sv. Ivanu Krstitelju, podignut je u Carigradu (današnji Istanbul) sredinom V.st. pod patrijarhom Studijem. Samostan je uvijek imao važnu ulogu u povijesti bizantske kulture i duhovnosti. U drugoj polovici 7. i prvoj polovici 8.st. ovaj samostan je postao uporište i središte borbe protiv krivovjeraca ikonoklasta (=protivnika štovanja sv. slika).

Studitski samostan je nakon pada Carigrada od Osmanlija bio pretvoren u džamiju 1486.godine. Također, stradao je u požaru 1782. godine. Renoviran je 1820. godine, ali je opet teško oštećen tijekom potresa 1894. godine, da bi tokom 1908. godine od siline udara bila srušena i kupola crkve. 

Do danas, kompleks građevina nije obnovljen, i nalazi se u ruiniranom stanju.

 http://blogs.svetosavlje.org/vesti/archives/16922

Kako prenosi radio „Svetigora“, povijesna crkva sv. Sofije u Niceji, u današnjem Izniku u Turskoj, gdje je 787.godine održan 7. Ekumenski Sabor, pretvorena je u džamiju za koju je već određen muftija. Crkva sv. Sofije u Niceji prvi put je pretvorena u džamiju 1331.godine, nakon osmanskog osvajanja Male Azije, i bila je džamija sve do kraja Prvog svjetskog rata.

Crkva je 1922.godine pretrpjela požar, koji su prema službenoj turskoj historiografiji podmetnuli grčki vojnici tokom tadašnjeg grčko-turskog rata (mora se napomenuti da je ova teza nepotvrđena i neprihvaćena-osim u Turskoj), i nakon obnove postala je muzej.

Kao što je ranije priopćeno, turska vlada je nedavno donijela odluku da crkvu sv. Sofije preda islamskoj zajednici koja će je koristiti kao džamiju. Početak sabiranja islamske zajednice u ovoj drevnoj kršćanskoj svetinji poklapa se sa početkom perioda ramazanskog posta.

U ovu crkvu su već postavljeni natpisi na arapskom jeziku sa stihovima iz Kurana, i već je postavljen imam-četrdesetogodišnji Mahmud Sahin.

Novopostavljeni imam je za medije izjavio: „Za jednoga imama je poseban osjećaj služiti na jednome ovakvom mjestu, u sv. Sofiji“, i fotografirao se ispred oltarske apside, na gornjem mjestu, gdje su nekad stajali pravoslavni arhijereji.

Za vrijeme vladavine sv. cara Konstantina Velikog, u Niceji je 325.godine održan 1. Ekumenski Sabor, na kojemu je donesen prvi dio Simbola vjere (Nicejsko-carigradsko vjerovanje), utvrđena dogma o sv. Trojstvu, i osuđeno arijansko krivovjerje. Na saboru je također, utvrđeno računanje svetkovanja Uskrsa, obavezno za sve kršćane.

Crkva sv. Sofije u Niceji sagrađena je po zamisli cara Justinijana u 6.st. U njoj je održan 7. Ekumenski Sabor, na kojemu je osuđeno ikonoklastičko krivovjerje, i teološki obrazloženo pravoslavno čašćenje ikona.

Za Niceju (današnji Iznik), još uvijek postoji titularna metropolija carigradske patrijaršije, kao i nominalna biskupija Rimokatoličke Crkve (mada od 1976.godine nitko nije postavljen za biskupa ove dijeceze). 

 http://pravoslavlje.spc.rs/broj/1089-1090/tekst/kroz-hriscanski-svet/print/lat