Prikazani su postovi s oznakom molitva. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom molitva. Prikaži sve postove

subota, 23. prosinca 2017.

Zašto se molimo u smjeru istoka?




Istok je sveti smjer u pravoslavlju. Pravoslavne crkve su usmjerene prema istoku, groblja su usmjerena prema istoku, molimo se i služimo obrede okrenuti prema istoku, kućne ikone stoje na istočnom zidu kuće. Zašto je tome tako, poučava nas sv. Ivan Damaščanski:

„Klanjamo se prema istoku, ne bez razloga, niti po slučajnosti, nego budući da smo od vidljive i nevidljive, odnosno umne i osjetilne prirode složeni, prinosimo Stvoritelju i dvojako poklonstvo; kao što pjevamo i umom i tjelesnim usnama, i kao što se krstimo vodom i Duhom, tako se i dvostrukim načinom sjedinjujemo s Gospodinom, sudjelujući u sakramentima milošću Duha Svetoga.
Budući, dakle, da je Bog svjetlost[1] umna, i Sunce pravde[2], i budući da je Krist u Pismu nazvan istok[3], prirodno je posvetiti Mu istok za klanjanje; jer sve što je dobro valja nam posvetiti Bogu od Koga nam svako dobro dolazi. Veli još i božanski David: Kraljevstva zemlje, pjevajte Bogu, svirajte Gospodinu, koji se vozi po nebu, po nebu iskonskom (istoku)[4]. A kaže još Pismo: I Jahve, Bog, zasadi vrt na istoku, u Edenu, i u nj smjesti čovjeka koga je napravio[5], kojega je, kada je zapovijed Njegovu prekršio, izagnao iz rajskog vrta, nastanivši ga naspram rajskog vrta izobilja[6] odnosno, sa zapadne strane. Bogu se, dakle, klanjamo tražeći drevnu domovinu i okrećući se prema njoj. I šator Mojsijev imao je zavjesu[7] i pomirilište[8] na istočnoj strani. I pleme Judino, kao najdostojnije časti, postavljeno je s istočne strane[9]. I u preslavnom hramu Salomonovom vrata[10] Gospodnja nalazila su se s istočne strane. Osim toga, i Gospodin je, kada je raspet bio, gledao prema zapadu, te se tako klanjamo prema istoku okrećući se prema Njemu. A kada je uzlazio na nebo, uzlazio je prema istoku, i tako su Mu se apostoli klanjali, i tako će opet doći, na isti način[11] kojim je, kao što su vidjeli, otišao na nebo, kao što je sam Gospodin rekao: Jer kao što munja izlazi od istoka i bljesne do zapada, tako će biti i s dolaskom Sina Čovječjega[12]. Njega, dakle, očekujući, klanjamo se prema istoku. To je, pak, nepisana Predaja apostola, jer mnogo toga nepisanoga su nam predali.“

Sv. Ivan Damaščanski: Izlaganje pravoslavne vjere


[1] Dj 17, 28
[2] Mal 4, 2
[3] Zah 6, 2
[4] Ps 68, 33-34
[5] Post 2, 8
[6] Post 3, 24 – prijevod po LXX
[7] Izl 36, 35
[8] Lev 16, 14
[9] Br 2, 3
[10] 1 Kr
[11] Dj 1, 11
[12] Mt 24, 27

srijeda, 20. prosinca 2017.

Tumačenje molitve Gospodnje




Najsavršenija molitva koju upotrebljavamo u domu i crkvi je molitva Gospodnja. Ona se zove tim imenom, jer je nju predao svojim učenicima Gospodin Isus Krist kao primjer molitve.

Kako glasi molitva Gospodnja iz Evanđelja?
Oče naš, koji jesi na nebesima, sveti se ime Tvoje, dođi kraljevstvo Tvoje, budi volja Tvoja,
kako na nebu, tako i na zemlji. Kruh naš svagdanji daj nam danas, i otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim, i ne uvedi nas u napast, nego izbavi nas od Zloga!
Amen.

Što sadrži molitva Gospodnja?
Najprije, poziv ili pozdrav, zatim sedam molbi, i na kraju slavljenje.

Kako počinjemo?
Počinjemo prizivanjem Boga, nazivajući ga „Oče naš."

Zašto ne kažemo „Oče moj"?
Jedino nestvoreni, ali rođeni Sin Božji Isus Krist, ima pravo Boga zvati „Oče moj" a mi, stvoreni i usvojeni sinovi i kćeri Božje, samopožrtvovnom žrtvom Kristovom, imamo čast Njegovog Oca zvati Oče naš (Iv 1, 12).

Ima li još koji razlog da zovemo Boga svojim ocem?
Postoji veliki društveni razlog. Krist želi da se ljubimo međusobno kao braća. Ali samo oni koji priznaju istoga oca, mogu se smatrati braćom.

To znači: kada nazivamo Boga svojim Ocem, dosljedno se međusobno zovemo braćom, zar ne?
Sasvim tako. Nema bratstva gdje nema zajedničkog očinstva.

Zašto ne zovemo Boga „Naš stvoritelj"?
Zato što je Bog stvorio sve stvari, ali On je više nego Stvoritelj, On je Otac svih ljudi, koji su preporođeni Duhom Svetim i stoga su postali „djeca Božja". Tako više nisu stvorenja već djeca.

Zašto kažemo: „Koji si na nebesima"?
Zato što istiniti Bog vječno boravi na nebu, tj. izvan vremena i prostora, a nije ograničen zemljom kao lažni bogovi idolopoklonika, poklonika prirode i ljudi.

PRVA MOLBA

Koja je prva prozba u molitvi Gospodnjoj?
Sveti se ime Tvoje ".

Kakvu želju izražavamo ovom molbom?
Molimo od Boga pomoć da se Njegovo Ime poštuje među ljudima i da se drži svetim iznad svakog drugog imena u svijetu. U Starom zavjetu, kada je Bog bio poznat kao Stvoritelj i Sudac, ljudima je bilo zabranjeno, „uzimati ime Božje uzalud" . Kroz novi Zakon o ljubavi mi smo obavezni činiti mnogo više, tj. pronositi u svom životu i svugdje oko nas poštovanje najsvetijeg imena svog Oca, da čak umrijeti za to ime, kao što je umrlo mnoštvo kršćanskih mučenika.

DRUGA MOLBA

Koja je naša druga molba u molitvi Gospodnjoj?
Dođi kraljevstvo Tvoje ".

Kakvu želju izražavamo ovom prozbom?
Molimo Božju pomoć da nebesko Carstvo sv. Trojstva u Jedinstvu bude ostvareno u našim dušama, u našim obiteljima, u našem narodu i u cijelom svijetu.

Može li se ovo reći jasnije?
Kao što su Otac, Sin i Duh Sveti jedno u vječnoj harmoniji mira, sili i slavi, tako isto želimo da naš razum, srce i volja budu jedinstveni, kao božanska stvarnost čije su slike naše duše. Kakav je original, takva da bude i slika. Kako možemo znati da je Carstvo Božje došlo? „Ta kraljevstvo Božje nije jelo ili piće, nego pravednost, mir i radost u Duhu Svetome " (Rim 14, 17). Kada vidimo da je ovo ostvareno u našim dušama, i tako isto među ljudima oko nas, možemo biti sigurni da je došlo Carstvo Božje.

TREĆA MOLBA

Kako glasi treća molba u molitvi Gospodnjoj?
Budi volja Tvoja, kako na nebu, tako i na zemlji ".

Kakvu želju izražavamo ovom molbom?
Molimo Božju pomoć da zaustavimo u sebi kolebanje između Boga i Sotone, između dobra i zla, i da se potpunim odbacivanjem Sotonine volje možemo predati Očevoj volji, kao što je Gospodin naš Isus Krist učinio moleći se u Getsemanskom vrtu: „Neka bude Tvoja volja, a ne moja" (usp. Mk 14, 36).

Zašto kažemo: „Kao što je na nebu"?
Zato što se na nebu anđeli i sveci svim srcem i puni radosti pokoravaju volji Božjoj. Božja volja je njihova volja, što ih čini vječno sretnima. To je ono što mi molimo i za nas na zemlji.

ČETVRTA MOLBA

Kako glasi četvrta prozba u molitvi Gospodnjoj?
Kruh naš svagdanji daj nam danas ".

Kakvu želju izražavamo ovom prozbom?
Prvo, mi njom izražavamo svoje uvjerenje da bez Božje sile i milosrđa ne možemo živjeti ni jedan jedini dan; drugo, pošto možemo svakog dana umrijeti, molimo da nas spasi od bezumnih želja da skupljamo bogatstva za nedoglednu budućnost, dok naši bližnji mogu umrijeti u želji za svagdanjim kruhom. Drugim riječima, molimo Boga da nam da ni više ni manje nego što nam je potrebno.

Na koju se ovdje vrstu kruha misli?
Na dvije vrste: materijalni i duhovni kruh, jer nijedan od ovih ne možemo dobiti bez Božje milosti i milosrđa. Materijalni kruh raste iz zemlje, a duhovni dolazi s neba. Prvi je za tijelo, a drugi za dušu. Za materijalni kruh je Krist rekao: „Ne živi čovjek samo o kruhu..." (Mt 4, 4), a o duhovnom kruhu On je rekao: „Ja sam kruh živi koji je s neba sišao. Tko bude jeo od ovoga kruha, živjet će uvijeke" (Iv 6, 51). Tako naš kruh svagdanji prvenstveno je sam Krist, a drugi kruh je samo dodatak ovome.

PETA MOLBA

Kako glasi peta prozba u molitvi Gospodnjoj?
I otpusti nam duge naše, kako i mi otpuštamo dužnicima našim ".

Kakvu želju izražavamo ovom molbom?
Molimo Božju pomoć da se savladamo i oprostimo bližnjima prijestupe koje su učinili protiv nas, kako bi i On mogao oprostiti nama naše grijehe. Rečeno je također iz istih usana: „Doista, ako vi otpustite ljudima njihove prijestupke, otpustit će i vama Otac vaš nebeski. Ako li vi ne otpustite ljudima, ni Otac vaš neće otpustiti vaših prijestupaka" ( Mt 6, 14-15).

ŠESTA MOLBA

Kako glasi šesta prozba u molitvi Gospodnjoj?
„I ne uvedi nas u napast (iskušenje)."

Kakvu želju izražavamo ovom molbom?
Molimo Boga da se sjeti naših ljudskih slabosti i ne šalje na nas teške kušnje radi našeg učvršćenja, niti da dozvoli đavlu da nas napastuje u nevolji.

Kakva je razlika između Božje kušnje i đavlovog napastovanja?
Zaista vrlo velika. Kada Bog pušta na nas razna stradanja, On to čini u namjeri da ojača naše vrline, kao kada se komad željeza stavi u vatru i postane čelik. Đavao sasvim suprotno, napastuje nas nekim grijehom ili porokom u namjeri da nas učini gorim, nečistijim, slabijim, i na kraju da nas potpuno odvoji od Boga i sasvim upropasti.

SEDMA MOLBA

Kako glasi sedma prozba u molitvi Gospodnjoj?
„Nego izbavi nas od Zloga".

Kakve želje izražavamo ovom molbom?
Molimo Božju pomoć da nas oslobodi od zlih djela te zlih ljudi i duhova. Kao da se molimo: Sačuvaj nas, Oče, od zlih djela i zaštiti od zlotvora.

Tko je najveći zlotvor od koga se molimo da nas Bog sačuva?
Sotona. Svi grijesi i zla koja iz njih proizlaze nastaju od Sotone. Stoga ovom prozbom molimo Boga, koji je svjetlost i ljubav, da nas izbavi od Zlog, koji je sam po sebi tama i mržnja.

PROSLAVLJANJE

Čime se završava molitva Gospodnja?
Slavoslovljem ili doksologijom, koja glasi: „Jer je Tvoje carstvo, i sila, i slava kroz sve vjekove. Amen."

Što izražavamo ovim slavoslovljem?
Izražavamo svoju vjeru u Boga kao najmoćnijeg i najslavnijeg Cara, koji jedini može ispuniti naše molbe. Zato Ga veličamo, slavimo i ljubimo.

Što znači riječ — Amen?

Amen je jedno od Božjih imena. Gospodin je rekao sv. apostolu Ivanu: „Ovo govori Amen, Svjedok vjerni i istiniti, Početak Božjeg stvorenja" (Otk 3, 14). Mi završavamo svaku molitvu i svako zahvaljivanje Bogu ovim imenom: Amen. To je isto kao da se kaže: Bog, Istina. Također prilikom izricanja zakletve, mi završavamo s „Amen“, što znači: Ono što kažem je istinito kao Istina, ili kao Bog.

VJERA SVETIH - KATEKIZAM ISTOČNE PRAVOSLAVNE CRKVE - sv. Nikolaj Žički

subota, 16. prosinca 2017.

U kojoj prilici moliti određeni psalam?





Uz molitvu Gospodnju, Oče naš, psalmi predstavljaju temeljnu kršćansku molitvu. Biblijski starozavjetni psaltir od 150 psalama, od svetog kralja Davida, je nadahnut Duhom Svetim, riječ je Božja, i kada ga molimo, govorimo Bogu Njegovim riječima, i na poseban način se sjedinjujemo s Njim. Psalmi su dio službene crkvene molitve – časoslova, ali i svih crkvenih službi. Čak i obični pravoslavni molitvenik za laike je nezamisliv bez psalama u glavnim molitvama. Potrebno ih je zato često moliti. U ovom tekstu donosimo popis svih psalama, te preporuku u kojoj životnoj situaciji moliti kojega. Ova molitvena preporuka potječe od sv. Arsenija Kapadocijskog, prenesena je Crkvi po sv. Starcu Pajsiju.


Za tjelesno zdravlje mole se psalmi: 6, 13, 29, 37, 38, 45, 57, 59, 64, 80, 87, 89, 96, 103, 109, 123, 126, 129, 146, 147.

Za duševno zdravlje mole se psalmi: 5, 8, 9, 10, 12, 25, 28, 42, 56, 57, 61, 62, 70, 71, 81, 82, 85, 98, 101, 104, 129, 137, 139.

Za zdravlje žene mole se psalmi: 19, 20, 41, 68, 76, 107, 143, 146.

Psalmi za različite prigode – broj označava broj psalma:

1.)    Prilikom sađenja stabla i loze da bi donijeli plodove.
2.)    Da Gospodin prosvijetli one koji idu na neki sastanak ili skup.
3.)    Da se zlo odagna od ljudi kako ne bi nepravedno mučili svoje bližnje.
4.)    Da Gospodin iscijeli osjećajne ljude koji pate od tjeskobe izazvane ponašanjem ljudi kamenog srca.
5.)    Da Gospodin iscijeli oči koje su ranili i udarali (ozlijedili) zli ljudi.
6.)    Da oslobodi čovjeka od magijskih utjecaja.
7.)    Za one koji pate od strepnje izazvane zastrašivanjem i prijetnjama zlih ljudi.
8.)    Za one koji su pretrpjeli zlo od demona ili loših ljudi.
9.)    Da demoni prestanu zastrašivati u snu ili kroz dnevna maštanja.
10.)        Za supružnike kamenog srca koji se svađaju i razvode (kada surov muškarac ili surova žena nepravedno muči trpeljivog supružnika).
11.)        Za obuzete mahnitošću i zlobom i one koji čine zlo ljudima.
12.)         Za one koji pate od (oboljele) jetre.
13.)        U slučaju straha demonskog tri puta u tijeku tri dana uzastopno.
14.)        Da razbojnici promjene mišljenje i da se vrate mirnom životu i pokajanju.
15.)        Da se pronađu izgubljeni ključevi.
16.)        U slučaju velike klevete tri puta tijekom tri dana uzastopno.
17.)        U slučaju potresa (gnjeva Božjeg), poplave ili grmljavine.
18.)        Da se majke prilikom porođaja što lakše porode.
19.)        Za neplodne supružnike, da ih Gospodin iscijeli i da se ne razvode.
20.)        Da umekša srca bogatih kako bi činili milosrdna djela siromašnima.
21.)        Da Bog spriječi požar kako ne bi izazvao zlo.
22.)        Da umiri Gospodin nediscipliniranu i neposlušnu djecu koja žaloste svoje roditelje.
23.)        Da se otvore vrata kada su ključevi izgubljeni.
24.)        Za ljude kojima kušač mnogo zavidi neprestano uzrokujući njihove neuspjehe, kako bi ovi jadikovali.
25.)        Kad čovjek traži neko dobro od Boga, da mu ga Gospodin i podari i da mu ono ne bude na (duhovnu) štetu.
26.)        Da Gospodin zaštiti narod od neprijateljske vojske kako ne bi učinila zlo ljudima i opljačkala seljake.
27.)        Da iscijeli Gospodin živčano i duševno oboljele.
28.)        Za one kojima škodi more i strahuju od velike bure.
29.)        Za one koji su u tuđini izloženi opasnosti, među barbarskim i nevjerničkim narodima, da ih Gospodin sačuva, te da i one narode prosvijetli i primiri, da i oni dođu do spoznaje Boga.
30.)        Da Gospodin podari obilnu žetvu i plodna stabla onda kada vremenske prilike nisu povoljne.
31.)        Da izgubljeni i iscrpljeni putnici pronađu put.
32.)        Da Gospodin pokaže istinu nepravedno zatočenima i da budu oslobođeni.
33.)        Za one koji se rastavljaju s dušom, kada ih na samrtnom času muče demoni, ili u slučaju kada prijeti neprijateljska vojska, kada prelazi granicu (zemlje) i čini zlo.
34.)        Da Gospodin oslobodi dobronamjerne i dobrodušne ljude od zamki lukavih koji ugnjetavaju ljude Božje.
35.)        Da se u potpunosti iskorijeni neprijateljstvo, izazvano svađom ili nesporazumom.
36.)        Za ljude teško ranjene nasiljem bezakonja.
37.)        Za one što pate od zubobolje.
38.)        Da unesrećeni i odbačeni ljudi pronađu zaposlenje i prestanu tugovati.
39.)        Da se nakon što dođe do sukoba, vrati ljubav među gospodare i podčinjene.
40.)        Da majke izbjegnu prijevremeno rađanje.
41.)        Za mlade koji pate zbog ljubavi, kada ih netko rani i ražalosti.
42.)        Da se zarobljenici oslobode stražara u neprijateljskom narodu.
43.)        Da Gospodin pokaže istinu posvađanim supružnicima i da se izmire.
44.)        Za ljude koji pate zbog bolesti srca ili bubrega.
45.)        Za mladiće kojima neprijatelj iz zavisti postavlja prepreke za ostvarenje obitelji (ženidbu).
46.)        Da se uspokoji radnik ili sluga kada utekne jer ga je gazda povrijedio i da nađe službu.
47.)        Kada se dogode velike katastrofe i razbojništva barbarskih bandi - gusara - moliti 40 dana uzastopno.
48.)        Za sve one koji se bave opasnim poslom.
49.)        Da se zabludjeli ljudi pokaju i vrate Bogu, te da se tako spase.
50.)        Kada naši grijesi izazovu gnjev Božji, koji nas uči pokajanju (tj. u slučaju epidemije bolesti, umiranja ljudi i uginuća stoke).
51.)        Da se pokaju okrutni gospodari, da postanu suosjećajni i prestanu mučiti narod.
52.)        Da Bog blagoslovi mreže i da se ove ispune ribama.
53.)        Da Gospodin prosvijetli bogate koji imaju mnogo kupljenih slugu i da ih oslobode.
54.)        Da se obnovi poštovanje prema prezrenoj obitelji koja je bila oklevetana.
55.)        Za osjećajne ljude koje su duhovno povrijedili njihovi bližnji.
56.)        Za ljude koji pate od glavobolje i velike tuge i depresije.
57.)        Da se svako dobro dogodi onima koji čine dobra djela, i da Gospodin spriječi svako zlodjelo demona ili neprijatelja.
58.)        Za nijeme, da im Bog podari govor.
59.)        Da Gospodin pokaže istinu kada se ljudi uzajamno kleveću.
60.)        Za one koji imaju teškoće na poslu, bilo uslijed lijenosti, bilo uslijed bojažljivosti.
61.)        Da Gospodin izbavi od iskušenja malodušne ljude koji nisu trpeljivi i zbog toga jadikuju.
62.)        Da njive i stabla budu plodonosni kada nema dovoljno vode.
63.)        U slučaju da čovjeka ujede bijesni vuk ili pas (i kada mu daju da pije posvećenu vodicu).
64.)        Da trgovci budu blagoslovljeni kako ne bi obmanjivali i varali naivne ljude.
65.)        Da lukavi ne unese pometnju u dom i tako unesreći obitelj.
66.)        Da se blagoslove ptice (životinje).
67.)        Da se izbave majke koje uz velike teškoće održavaju trudnoću.
68.)        U slučaju elementarnih nepogoda, kada se rijeke izlijevaju i odnose kuće i ljude.
69.)        Za dobroćudne ljude koji i zbog najmanjeg povoda tuguju i padaju u očaj, da bi ih ojačao Bog.
70.)        Za odbačene ljude koji su postali mrzovoljni zbog zavisti đavolske, i pali u očaj, da bi pronašli milost Božju i Njegovu pomoć.
71.)        Da bude Bogom blagoslovljena nova ljetina koju je zemljoradnik unio u svoj dom.
72.)        Da se pokaju ljudi koji čine zlo.
73.)        Da Bog zaštiti zemljoradnike koji rade na svojim njivama, kada neprijatelji opkole selo.
74.)        Da se primiri surovi gospodar, kako ne bi mučio bližnje, svoje podčinjene.
75.)        Za majku koja strahuje zbog svog porođaja, da je Bog ohrabri i zaštiti.
76.)        Kada ne postoji razumijevanje između roditelja i djece, da ih prosvijetli Gospodin, da djeca slušaju roditelje i da roditelji pokažu svoju ljubav.
77.)        Da Bog prosvijetli zajmodavce kako svoje bližnje ne bi ugnjetavali zbog duga i da im podari sažaljenje.
78.)        Da Bog sačuva selo od razbojišta i razaranja neprijateljske vojske.
79.)        Da iscijeli Bog čovjeka kada mu nateknu obrazi i kada ga boli čitava glava.
80.)        Da se Bog pobrine za siromahe koji su u oskudici, koji pate i tuguju zbog neimaštine.
81.)        Da ljudi kupuju plodove od zemljoradnika kako seljaci ne bi očajavali i tugovali.
82.)        Da Gospodin spriječi zle ljude koji žele počiniti ubojstvo.
83.)        Da Gospodin podrži svako dobro koje postoji u kući, stoku i plodove rada (ukućana).
84.)        Da Bog iscijeli ljude koje su ozlijedili razbojnici i koji pate od straha.
85.)        Da Bog spasi svijet kada kolera počne obarati i ubijati ljude.
86.)        Da Bog održi u životu očeve obitelji sve dok imaju obiteljskih obaveza.
87.)        Da Bog zaštiti sve nezaštićene, koji stradaju zbog surovosti svojih bližnjih.
88.)        Da Bog ojača boležljive i slabe ljude, kako bi mogli raditi, a da se ne osjećaju iscrpljeno i da ne jadikuju.
89.)        Da Bog pošalje kišu u vrijeme suše, ili kada presuše bunari da bi ovi dali vodu.
90.)        Da đavao bude istjeran kada se pojavi u čovjeku i kada ga zastrašuje.
91.)        Da Bog ljudima podari razboritost kako bi duhovno uznapredovali.
92.)        Da Bog sačuva lađu kada joj zaprijeti snažna bura na moru (četiri mjesta na lađi treba poškropiti posvećenom vodicom).
93.)        Da Bog prosvijetli nespokojne ljude koji izazivaju nevolje u narodu, stvaraju pometnju među ljudima i muče ih neredima i svađama.
94.)        Da se supružnicima ne približe čini (vradžbine) koje će stvoriti nedaće i trvenja.
95.)        Da Bog podari sluh gluhima.
96.)        Da se uroci odagnaju od ljudi.
97.)        Da Bog očajnicima podari utjehu i da prestanu tugovati.
98.)        Da Bog blagoslovi i ispuni milošću mlade koji se žele posvetiti Gospodinu.
99.)        Da Bog ljudima podari i ispuni pobožne želje.
100.)    Da Bog ispuni milošću pobožne ljude.
101.)    Da Bog blagoslovi ljude koji nose visoka zvanja kako bi svijetu pomogli dobrotom i razumijevanjem.
102.)    Za normalizaciju ženskog ciklusa.
103.)    Da Bog blagoslovi čovjekov imetak, da ne bi oskudijevao i jadikovao, nego da proslavlja Boga.
104.)    Da se ljudi pokaju i ispovjede svoje grijehe.
105.)    Da Bog prosvijetli ljude kako ne bi odstupili od puta spasenja.
106.)    Da Bog razriješi žensku neplodnost.
107.)    Da Bog pomiri neprijatelje, i da promijene svoje loše raspoloženje (jedni prema drugima).
108.)    Da Bog iscijeli mjesečare (lunatike, somnambule) ili da pomiluje lažne svjedoke kako bi se pokajali.
109.)    Da mlađi pokažu poštovanje prema starijima.
110.)    Da se pokaju nepravedni suci i da pravedno sude narodu Božjem.
111.)    Da Bog zaštiti vojnike kada pođu u bitku.
112.)    Da Bog blagoslovi siromašnu udovicu, isplati njene dugove i izbavi je iz tamnice.
113.)    Da Bog iscijeli zaostale u razvoju i mongoloidnu djecu.
114.)    Da Bog podari blagoslov i utjehu nesretnoj, siromašnoj djeci, da ih ne bi prezirala i žalostila djeca bogatih.
115.)    Da Bog iscijeli strašnu strast lažljivaca.
116.)    Da obitelj sačuva ljubav i jednodušnost, kako bi proslavljala Boga.
117.)    Da Bog umiri surove neprijatelje kada okruže zemlju i počnu prijetiti, i da ih odvrati od njihovih zlih namjera.
118.)    Da Gospodin zaustavi okrutne neprijatelje i da obuzda njihova djelovanja kada počnu ubijati nedužne žene i djecu.
119.)    Da Gospodin podari trpeljivost i poniznost onima koji su prisiljeni biti uz vjerolomne i nepravedne ljude.
120.)    Da Bog sačuva zarobljenike od neprijateljskih ruku, i da im ne bude učinjeno nikakvo zlo dok ne budu oslobođeni (tj. tijekom ropstva).
121.)    Da Bog iscijeli ljude koji stradaju od uroka.
122.)    Da Bog podari svjetlost slijepima i da iscijeli oboljele oči.
123.)    Da Bog sačuva čovjeka od zmijskog ujeda.
124.)    Da Bog sačuva imovinu dobrih ljudi od onih zlonamjernih.
125.)    Da Bog iscijeli ljude koji pate od neprestane glavobolje.
126.)    Da se izmiri posvađana obitelj.
127.)    Da se zloba neprijateljska nikada ne približi kući i da u obitelji zavlada mir i blagoslov Božji.
128.)    Da Bog iscijeli ljude koji pate od migrene i glavobolje i da pomiluje okrutne i nepravedne ljude koji muče one dobroćudne.
129.)    Da Bog podari početnicima hrabrost i nadu kako ne bi imali teškoća u svojoj službi.
130.)    Da Bog podari ljudima pokajanje, utjehu i nadu kako bi se spasili.
131.)    Da se Bog smiluje svijetu kada uslijed naših grijeha dođe do ratova.
132.)    Da Bog prosvijetli narod kako bi se ljudi primirili i uspokojili.
133.)    Da Bog sačuva ljude od svake opasnosti.
134.)    Da se ljudi saberu u času molitve i da se njihovi umovi sjedine s Bogom.
135.)    Da Bog zaštiti izbjeglice kada napuste svoje kuće i pobjegnu, i da ih izbavi od surovih neprijatelja.
136.)    Da Bog primiri čovjeka plahovitog karaktera.
137.)    Da Bog prosvijetli lokalne (gradske) starešine i da ljudi koji im upućuju molbe naiđu na razumijevanje.
138.)    Da đavao prestane uznemiravati dobronamjerne ljude bogohulnim mislima.
139.)    Da Bog ublaži svojeglavost očeva obitelji koji muče svoje ukućane.
140.)    Da Bog smekša surovog starješinu koji zlostavlja svoje bližnje.
141.)    Da Bog umiri pobunu koja izaziva zlo.
142.)    Da Bog sačuva majku u vrijeme njene trudnoće da ne bi pobacila.
143.)    Da Bog umiri pobunjeni narod da ne bi došlo do građanskog rata.
144.)    Da Gospodin blagoslovi bogougodna djela ljudska.
145.)    Da Bog zaustavi krvarenja u ljudskom tijelu.
146.)    Da Bog iscijeli pretučene ljude i onima kojima su zlobnici povrijedili vilicu.
147.)    Da Bog primiri divlje zvijeri u planini, kako ne bi učinile zlo ljudima i nanijele štetu usjevima.
148.)    Da Gospodin podari povoljno vrijeme kako bi ljudi imali izobilnu žetvu i proslavili Boga. (svršetak preporuka blaženog Arsenija)
149.)    U znak zahvalnosti Bogu zbog svih velikih dobara, zbog preobilja ljubavi koja nema granica, i zbog njegove velike strpljivosti. (preporuka sv. Pajsija)
150.)    Da Gospodin podari radost i utjehu našoj ucviljenoj braći koja su u tuđini, kao i našoj uspavanoj braći, koja se nalaze u još većoj tuđini. Amen. (preporuka sv. Pajsija)