Prikazani su postovi s oznakom Biblija. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom Biblija. Prikaži sve postove

petak, 19. siječnja 2018.

Zašto se Krist trebao krstiti?




SINAKSAR NA KRŠTENJE GOSPODNJE

Po svom povratku iz Egipta, Gospodin naš Isus Krist bijaše u Galileji, u svom gradu Nazaretu, gdje bi odgojen, do tridesete svoje godine skrivajući od ljudi silu i svemudrost svoga Božanstva. Jer kod Židova ne bijaše nikome dopušteno da prije tridesete godine ima učiteljsko ili svećeničko dostojanstvo. Zbog toga i Krist do svoje tridesete godine ne počne s propovijedi, niti objavi da je Sin Božji i Veliki Svećenik koji je prošao nebesa. Do toga vremena On življaše u Nazaretu s prečistom Majkom svojom i s tobožnjim ocem svojim Josipom drvodjeljom, dok je ovaj bio živ. S njim je i drvodjeljski zanat radio. A kada Josip umrije, On sam obavljaše taj zanat, trudom ruku svojih zarađujući kruh sebi i prečistoj Bogomajci, da bi nas naučio da ne ljenčarimo niti zabadava kruh jedemo.
A kada navrši trideset godina i stiže vrijeme, kao što kaže Evanđelje, da se objavi Izraelu, reče Bog Ivanu, sinu Zaharijinu, u pustinji, da ide i krštava vodom (Lk 3, 2). I na taj način učini znamenje, po kome će poznati Mesiju koji je došao na svijet. O tome i sam Krstitelj govori u Evanđelju: onaj koji me posla vodom krstiti reče mi: ‘Na koga vidiš da Duh silazi i ostaje na njemu, to je onaj koji krsti Duhom Svetim (Iv 1, 33). Ivan posluša riječ Božju, i dođe u svu okolinu jordansku propovijedajući krštenje pokajanja za oproštenje grijeha. Jer on bijaše o kome Izaija pretkaza: Glas onoga što viče u pustinji: pripravite put Gospodnji, poravnite staze njegove (Lk 3, 3-4; Iz 40, 3). I izlažaše k njemu sva judejska zemlja i Jeruzalemci; i on ih krštavaše sve u rijeci Jordanu, i ispovijedahu grijehe svoje (Mk 1, 5). Tada dođe i Isus iz Galileje na Jordan k Ivanu da ga ovaj krsti (Mt 3, 13). Dođe u ono vrijeme pošto Ivan bijaše javio narodu za Njega, govoreći: Ide za mnom jači od mene, pred kim nisam dostojan sagnuti se i odriješiti remena na obući njegovoj. Ja vas krstih vodom, a on će vas krstiti Duhom Svetim (Mk 1, 7-8). Poslije dakle tih Krstiteljevih riječi dođe Isus da se krsti, iako Mu krštenje nije bilo potrebno kao Prečistom i Svetom, rođenom od prečiste i presvete Djeve Majke, i kao izvoru svake čistoće i svetosti. Ali kao Onaj koji je uzeo na sebe grijehe cijeloga svijeta, On dođe na rijeku da ih spere krštenjem. Dođe na vodu, da posveti prirodu vode; dođe da se krsti, da nam ustroji kupelj svetoga krštenja. K Ivanu dođe, da bi on bio svjedok istiniti, pošto je vidio Duha Svetoga gdje silazi na krštavanog, i čuo glas Očev s neba. A Ivan mu branjaše govoreći: Ti treba mene da krstiš, a ti li dolaziš k meni? (Mt 3, 14). Jer Duhom poznade Onoga, zbog koga prije trideset godina zaigra od radosti u utrobi majke svoje. I sam zahtijevaše da ga Isus krsti, jer je u grijehu neposlušnosti, navedenom od Adama na sav rod ljudski. A Gospodin mu reče: Ostavi sad, jer tako nam treba ispuniti svaku pravdu (Mt 3, 15). Ovdje pod pravdom sveti Zlatoust razumije zapovijedi Božje; kao da je Isus rekao: Pošto sam ispunio sve druge zapovijedi Božjeg zakona, a ostade samo ova jedna da se krstim, stoga treba da i nju ispunim. – A i krštenje Ivanovo bijaše zapovijed Božja, kao što Ivan i kaže: Onaj koji me posla krstiti vodom, on mi reče (Iv 1, 33). A tko ga posla? Očigledno sam Bog. Jer i stoji napisano: Reče Bog Ivanu (Lk 3, 2).
I krsti se tridesetogodišnji Isus. Jer čovjek tridesetih godina lako naginje svakome grijehu. Sveti Zlatoust i Teofilakt kažu: Prvo je doba djetinjstvo; ono se odlikuje neznanjem i lakomislenošću. Drugo je doba mladenaštvo; ono se raspaljuje tjelesnom požudom. A čovjek tridesetih godina je u zrelom dobu života; tada je čovjek podložan pohlepi, slavoljublju, jarosti, gnjevu i svakome grijehu. I zbog toga Gospodin Krist počeka s krštenjem do tog doba, da ispuni zakon za sva doba i posveti prirodu našu, i podari silu da pobjeđujemo strasti i da čuvamo sebe od smrtnih grijeha.
I pošto se Gospodin krsti, odmah iziđe iz vode, to jest ne zadrža se u vodi. Jer se priča da je sv. Ivan Krstitelj, svakoga čovjeka koga je krštavao, uranjao do guše u vodu, i držao ga dok sve grijehe svoje ispovjedi; i onda ga puštao, i on je izlazio iz vode. A Krist, pošto nije imao grijeha, nije se zadržavao u vodi, zbog čega Evanđelje i kaže da odmah iziđe iz vode. Kad je pak Gospodin izlazio iz rijeke, otvoriše Mu se nebesa, munjolika svjetlost sijevnu odozgo, i Duh Božji kao golub siđe na Isusa koji se krstio. Kao što u dane Noe golubica donese vijest o opadanju potopske vode, tako i ovdje lik goluba objavi prestanak potopa grijeha. A Duh Sveti se javi u liku goluba, jer je to ptica čista, čovjekoljubiva, krotka i pitoma, i ne živi u smradu. Tako je i Duh Sveti izvor čistoće, pučina čovjekoljublja, učitelj krotkosti, i darivatelj bezazlenosti, a bježi od onoga koji se valja u smrdljivom mulju grijeha bez pokajanja. A kada je Duh Sveti silazio kao golub na Isusa Krista, ču se glas s neba koji govori: Ovo je Sin moj ljubljeni koji je po mojoj volji (Mt 3, 17). Njemu slava i moć kroza sve vjekove, amen.

četvrtak, 21. prosinca 2017.

Kako je izgledao Raj?




Pošto je Bog namjeravao, od vidljive i nevidljive tvari, sazdati čovjeka na svoju sliku i priliku[1], kao nekakvog cara i gospodara cjelokupne zemlje i svega što je na njoj, uredio je unaprijed za njega nešto kao carski dvorac, kako bi ovaj, boraveći u njemu, živio blaženim i sretnim životom. A to je božanski rajski vrt, koji je Božjim rukama zasađen u Edenu, i koji je riznica svake radosti i veselja. Jer riječ „Eden“ označava izobilje. Bio je, naime, na istoku i nalazio se na većoj visini od cijele zemlje, imao je blagu klimu i bio je obasjan najtananijim i najčistijim zrakom, zasađen uvijek zelenim biljem, prepun mirisa, ispunjen svjetlošću koja nadilazi svaku maštu, i pun svake čuvstvene krasote i ljepote, bilo je to istinski božansko mjesto i dostojno prebivalište onoga koji je stvoren na sliku Božju; u njemu nijedna od nerazumnih životinja nije prebivala, nego samo čovjek, stvorenje ruku Božjih.
I usred toga rajskoga vrta posadio je Bog drvo života i drvo spoznaje[2]. Drvo spoznaje je, naime, bilo kao neka kušnja i provjera i vježbanje čovjekove poslušnosti i neposlušnosti. Zbog toga je ono i nazvano drvetom spoznaje dobra i zla; ili možda zato što je, onima koji su od njega kušali, davalo moć da spoznaju vlastitu prirodu, što je dobro za one koji su savršeni, ali je zlo za one koji su nesavršeni i za one čije su želje lakome, kao što je tvrda hrana loša za one koji su nježni i koji trebaju mliječnu hranu. Jer Bog, koji nas je stvorio, nije htio da se staramo i brinemo o mnogom, niti da budemo staratelji i promislitelji vlastitog života, od čega je i Adam nastradao; jer, čim je okusio, spoznao je da je gol, te se pobrinuo sebi za pregaču: uzevši, naime, listova smokvinih, opasao se. A prije kušnje s drveta spoznaje bili su oboje goli, i Adam i Eva, i nisu se stidjeli[3]. Bog je, dakle, htio da budemo toliko bestrasni (jer to je znak krajnjega bestrašća). Još je želio da budemo i bezbrižni i da imamo samo jedno djelo, i to ono anđeosko, odnosno da neprestano i neprekidno pjevamo himne Stvoritelju, i da se naslađujemo gledanjem u Njega, te da svoju brigu na Njega prebacujemo, što nam je preko proroka Davida i objavio, govoreći: Povjeri Jahvi svu svoju brigu, i on će te pokrijepiti[4]. I u svetim Evanđeljima, poučavajući svoje učenike, On kaže: Ne budite zabrinuti za život svoj: što ćete jesti, što ćete piti; ni za tijelo svoje: u što ćete se obući[5]. Te opet: Tražite stoga najprije Kraljevstvo i pravednost njegovu, a sve će vam se ostalo dodati[6]. A Marti kaže: Marta, Marta! Brineš se i uznemiruješ za mnogo, a jedno je potrebno. Marija je uistinu izabrala bolji dio, koji joj se neće oduzeti[7] odnosno, izabrala je da sjedi kraj nogu Njegovih i da sluša riječi Njegove.
Drvo života, međutim, bilo je drvo koje je imalo životodavnu energiju, ali od njega su mogli jesti samo oni koji su dostojni života i ne podliježu smrti. Neki su raj zamišljali tjelesnim, a drugi, opet, duhovnim. Meni se, međutim čini da, kao što je čovjek stvoren istovremeno i tjelesnim i duhovnim, tako je i njegovo najsvetije prebivalište stvoreno istovremeno i tjelesno i duhovno, te ima dvostruko obličje: jer čovjek je, kao što smo to već kazali, tijelom bio nastanjen u najbožanstvenijem i prekrasnom prostoru, dok je dušom prebivao na uzvišenijem i još ljepšem mjestu, prebivajući u Božjem prebivalištu i imajući Njega kao preslavnu odjeću. Odjeven je bio u Njegovu milost i naslađivao se jedinstvenim preslatkim plodom, gledanjem[8] u Njega, kao neki anđeo, i time se hranio, tako da je ono dostojno nazvano drvetom života; jer slatkoća božanskog zajedništva onima koji se Njime pričešćuju predaje život koji se ne prekida smrću. A to drvo je, kao što je poznato, Bog nazvao svakim drvetom, govoreći: Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi[9]; jer On je sve, i u Njemu i kroz Njega je sve sazdano.
No, drvo spoznaje dobra i zla predstavlja raspoznavanje mnogolikog znanja. A to znanje je spoznavanje vlastite prirode, koje je, naravno, dobro za one koji su savršeni i koji su dospjeli do božanskog promatranja (duhovnog viđenja); jer to znanje iz sebe objavljuje veličanstveno djelo Stvoriteljevo onima koji se ne boje pada. Jer oni su s vremenom dostigli do izvjesnog stupnja takvoga promatranja, ali to znanje nije dobro za mlade i za one čije su želje lakome; za one koje briga za vlastito tijelo privlači k sebi odvraćajući njihovu pažnju. A to biva zbog nestalnosti njihovog prebivanja u dobru i zbog toga što se nisu čvrsto utvrdili u privrženosti jedinome dobru.
I tako smatram da je božanstveni raj dvolik. A istinu su nam predali bogonosni Oci, i oni koji su učili ovako, i oni koji su učili onako. Moguće je, pak, pod izrazom „svako drvo“ podrazumijevati znanje koje proizlazi iz svih tvorevina božanske sile, kao što kaže božanski apostol Pavao: Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima razabire[10]. Međutim, od svih tih poimanja i znanja uzvišenije je ono znanje koje otkriva ono što se tiče nas, odnosno, koje govori o našem sazdanju, kao što veli božanski David: Znanje to odveć mi je čudesno[11], odnosno, zbog moga sazdanja. To znanje je, naime, bilo opasno za Adama, budući da je bio novostvoren, i to iz razloga o kome smo već govorili. Drvo života, s jedne strane, trebamo shvatiti kao božansku spoznaju, koju ostvarujemo kroz sve što je čuvstveno, ili kao uspon k Roditelju i Stvoritelju i Uzročniku posredstvom čula; kao što je „svakim drvetom“ nazvao puninu i nerazdjeljivost, koja jedina pruža mogućnost sudjelovanja u dobru; s druge strane, drvo spoznaje dobra i zla trebamo shvatiti kao čuvstvenu i ukusnu hranu, koja svojim izgledom izaziva slatkoću, a u stvari onoga koji od nje okuša čini pričesnikom zala; jer Bog je rekao: Jedi slobodno od svakoga drveta u vrtu[12] misleći time, kako ja smatram, sljedeće: kroz svaku tvorevinu uzdigni se do mene, Tvorca, i od svih plodova uberi jedan, to jest, Mene, istinski život. Neka ti sve plodonosi život, a pričešćuj se mnome, koji sam sastavni dio tvoga bića, jer tako ćeš biti besmrtan. Ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisi jeo! U onaj dan u koji s njega okusiš, zacijelo ćeš umrijeti[13] jer čuvstvena hrana je prirodna nadoknada za ono što je otišlo od našega tijela, te odlazi u izmetine i trulež, i nemoguće je da ostane neraspadljiv onaj tko biva pričesnik čuvstvene hrane.

sv. Ivan Damaščanski: Izlaganje pravoslavne vjere
 


[1] Post 1, 26
[2] Post 2, 9
[3] Post 2, 25
[4] Ps 55, 23
[5] Mt 6, 25
[6] Mt 6, 33
[7] Lk 10, 41-42
[8] Gledanje, promatranje, teorija (Θεωρια)
[9] Post 2, 16
[10] Rim 1, 20
[11] Ps 139, 6
[12] Post 2, 16
[13] Post 2, 17

subota, 16. prosinca 2017.

U kojoj prilici moliti određeni psalam?





Uz molitvu Gospodnju, Oče naš, psalmi predstavljaju temeljnu kršćansku molitvu. Biblijski starozavjetni psaltir od 150 psalama, od svetog kralja Davida, je nadahnut Duhom Svetim, riječ je Božja, i kada ga molimo, govorimo Bogu Njegovim riječima, i na poseban način se sjedinjujemo s Njim. Psalmi su dio službene crkvene molitve – časoslova, ali i svih crkvenih službi. Čak i obični pravoslavni molitvenik za laike je nezamisliv bez psalama u glavnim molitvama. Potrebno ih je zato često moliti. U ovom tekstu donosimo popis svih psalama, te preporuku u kojoj životnoj situaciji moliti kojega. Ova molitvena preporuka potječe od sv. Arsenija Kapadocijskog, prenesena je Crkvi po sv. Starcu Pajsiju.


Za tjelesno zdravlje mole se psalmi: 6, 13, 29, 37, 38, 45, 57, 59, 64, 80, 87, 89, 96, 103, 109, 123, 126, 129, 146, 147.

Za duševno zdravlje mole se psalmi: 5, 8, 9, 10, 12, 25, 28, 42, 56, 57, 61, 62, 70, 71, 81, 82, 85, 98, 101, 104, 129, 137, 139.

Za zdravlje žene mole se psalmi: 19, 20, 41, 68, 76, 107, 143, 146.

Psalmi za različite prigode – broj označava broj psalma:

1.)    Prilikom sađenja stabla i loze da bi donijeli plodove.
2.)    Da Gospodin prosvijetli one koji idu na neki sastanak ili skup.
3.)    Da se zlo odagna od ljudi kako ne bi nepravedno mučili svoje bližnje.
4.)    Da Gospodin iscijeli osjećajne ljude koji pate od tjeskobe izazvane ponašanjem ljudi kamenog srca.
5.)    Da Gospodin iscijeli oči koje su ranili i udarali (ozlijedili) zli ljudi.
6.)    Da oslobodi čovjeka od magijskih utjecaja.
7.)    Za one koji pate od strepnje izazvane zastrašivanjem i prijetnjama zlih ljudi.
8.)    Za one koji su pretrpjeli zlo od demona ili loših ljudi.
9.)    Da demoni prestanu zastrašivati u snu ili kroz dnevna maštanja.
10.)        Za supružnike kamenog srca koji se svađaju i razvode (kada surov muškarac ili surova žena nepravedno muči trpeljivog supružnika).
11.)        Za obuzete mahnitošću i zlobom i one koji čine zlo ljudima.
12.)         Za one koji pate od (oboljele) jetre.
13.)        U slučaju straha demonskog tri puta u tijeku tri dana uzastopno.
14.)        Da razbojnici promjene mišljenje i da se vrate mirnom životu i pokajanju.
15.)        Da se pronađu izgubljeni ključevi.
16.)        U slučaju velike klevete tri puta tijekom tri dana uzastopno.
17.)        U slučaju potresa (gnjeva Božjeg), poplave ili grmljavine.
18.)        Da se majke prilikom porođaja što lakše porode.
19.)        Za neplodne supružnike, da ih Gospodin iscijeli i da se ne razvode.
20.)        Da umekša srca bogatih kako bi činili milosrdna djela siromašnima.
21.)        Da Bog spriječi požar kako ne bi izazvao zlo.
22.)        Da umiri Gospodin nediscipliniranu i neposlušnu djecu koja žaloste svoje roditelje.
23.)        Da se otvore vrata kada su ključevi izgubljeni.
24.)        Za ljude kojima kušač mnogo zavidi neprestano uzrokujući njihove neuspjehe, kako bi ovi jadikovali.
25.)        Kad čovjek traži neko dobro od Boga, da mu ga Gospodin i podari i da mu ono ne bude na (duhovnu) štetu.
26.)        Da Gospodin zaštiti narod od neprijateljske vojske kako ne bi učinila zlo ljudima i opljačkala seljake.
27.)        Da iscijeli Gospodin živčano i duševno oboljele.
28.)        Za one kojima škodi more i strahuju od velike bure.
29.)        Za one koji su u tuđini izloženi opasnosti, među barbarskim i nevjerničkim narodima, da ih Gospodin sačuva, te da i one narode prosvijetli i primiri, da i oni dođu do spoznaje Boga.
30.)        Da Gospodin podari obilnu žetvu i plodna stabla onda kada vremenske prilike nisu povoljne.
31.)        Da izgubljeni i iscrpljeni putnici pronađu put.
32.)        Da Gospodin pokaže istinu nepravedno zatočenima i da budu oslobođeni.
33.)        Za one koji se rastavljaju s dušom, kada ih na samrtnom času muče demoni, ili u slučaju kada prijeti neprijateljska vojska, kada prelazi granicu (zemlje) i čini zlo.
34.)        Da Gospodin oslobodi dobronamjerne i dobrodušne ljude od zamki lukavih koji ugnjetavaju ljude Božje.
35.)        Da se u potpunosti iskorijeni neprijateljstvo, izazvano svađom ili nesporazumom.
36.)        Za ljude teško ranjene nasiljem bezakonja.
37.)        Za one što pate od zubobolje.
38.)        Da unesrećeni i odbačeni ljudi pronađu zaposlenje i prestanu tugovati.
39.)        Da se nakon što dođe do sukoba, vrati ljubav među gospodare i podčinjene.
40.)        Da majke izbjegnu prijevremeno rađanje.
41.)        Za mlade koji pate zbog ljubavi, kada ih netko rani i ražalosti.
42.)        Da se zarobljenici oslobode stražara u neprijateljskom narodu.
43.)        Da Gospodin pokaže istinu posvađanim supružnicima i da se izmire.
44.)        Za ljude koji pate zbog bolesti srca ili bubrega.
45.)        Za mladiće kojima neprijatelj iz zavisti postavlja prepreke za ostvarenje obitelji (ženidbu).
46.)        Da se uspokoji radnik ili sluga kada utekne jer ga je gazda povrijedio i da nađe službu.
47.)        Kada se dogode velike katastrofe i razbojništva barbarskih bandi - gusara - moliti 40 dana uzastopno.
48.)        Za sve one koji se bave opasnim poslom.
49.)        Da se zabludjeli ljudi pokaju i vrate Bogu, te da se tako spase.
50.)        Kada naši grijesi izazovu gnjev Božji, koji nas uči pokajanju (tj. u slučaju epidemije bolesti, umiranja ljudi i uginuća stoke).
51.)        Da se pokaju okrutni gospodari, da postanu suosjećajni i prestanu mučiti narod.
52.)        Da Bog blagoslovi mreže i da se ove ispune ribama.
53.)        Da Gospodin prosvijetli bogate koji imaju mnogo kupljenih slugu i da ih oslobode.
54.)        Da se obnovi poštovanje prema prezrenoj obitelji koja je bila oklevetana.
55.)        Za osjećajne ljude koje su duhovno povrijedili njihovi bližnji.
56.)        Za ljude koji pate od glavobolje i velike tuge i depresije.
57.)        Da se svako dobro dogodi onima koji čine dobra djela, i da Gospodin spriječi svako zlodjelo demona ili neprijatelja.
58.)        Za nijeme, da im Bog podari govor.
59.)        Da Gospodin pokaže istinu kada se ljudi uzajamno kleveću.
60.)        Za one koji imaju teškoće na poslu, bilo uslijed lijenosti, bilo uslijed bojažljivosti.
61.)        Da Gospodin izbavi od iskušenja malodušne ljude koji nisu trpeljivi i zbog toga jadikuju.
62.)        Da njive i stabla budu plodonosni kada nema dovoljno vode.
63.)        U slučaju da čovjeka ujede bijesni vuk ili pas (i kada mu daju da pije posvećenu vodicu).
64.)        Da trgovci budu blagoslovljeni kako ne bi obmanjivali i varali naivne ljude.
65.)        Da lukavi ne unese pometnju u dom i tako unesreći obitelj.
66.)        Da se blagoslove ptice (životinje).
67.)        Da se izbave majke koje uz velike teškoće održavaju trudnoću.
68.)        U slučaju elementarnih nepogoda, kada se rijeke izlijevaju i odnose kuće i ljude.
69.)        Za dobroćudne ljude koji i zbog najmanjeg povoda tuguju i padaju u očaj, da bi ih ojačao Bog.
70.)        Za odbačene ljude koji su postali mrzovoljni zbog zavisti đavolske, i pali u očaj, da bi pronašli milost Božju i Njegovu pomoć.
71.)        Da bude Bogom blagoslovljena nova ljetina koju je zemljoradnik unio u svoj dom.
72.)        Da se pokaju ljudi koji čine zlo.
73.)        Da Bog zaštiti zemljoradnike koji rade na svojim njivama, kada neprijatelji opkole selo.
74.)        Da se primiri surovi gospodar, kako ne bi mučio bližnje, svoje podčinjene.
75.)        Za majku koja strahuje zbog svog porođaja, da je Bog ohrabri i zaštiti.
76.)        Kada ne postoji razumijevanje između roditelja i djece, da ih prosvijetli Gospodin, da djeca slušaju roditelje i da roditelji pokažu svoju ljubav.
77.)        Da Bog prosvijetli zajmodavce kako svoje bližnje ne bi ugnjetavali zbog duga i da im podari sažaljenje.
78.)        Da Bog sačuva selo od razbojišta i razaranja neprijateljske vojske.
79.)        Da iscijeli Bog čovjeka kada mu nateknu obrazi i kada ga boli čitava glava.
80.)        Da se Bog pobrine za siromahe koji su u oskudici, koji pate i tuguju zbog neimaštine.
81.)        Da ljudi kupuju plodove od zemljoradnika kako seljaci ne bi očajavali i tugovali.
82.)        Da Gospodin spriječi zle ljude koji žele počiniti ubojstvo.
83.)        Da Gospodin podrži svako dobro koje postoji u kući, stoku i plodove rada (ukućana).
84.)        Da Bog iscijeli ljude koje su ozlijedili razbojnici i koji pate od straha.
85.)        Da Bog spasi svijet kada kolera počne obarati i ubijati ljude.
86.)        Da Bog održi u životu očeve obitelji sve dok imaju obiteljskih obaveza.
87.)        Da Bog zaštiti sve nezaštićene, koji stradaju zbog surovosti svojih bližnjih.
88.)        Da Bog ojača boležljive i slabe ljude, kako bi mogli raditi, a da se ne osjećaju iscrpljeno i da ne jadikuju.
89.)        Da Bog pošalje kišu u vrijeme suše, ili kada presuše bunari da bi ovi dali vodu.
90.)        Da đavao bude istjeran kada se pojavi u čovjeku i kada ga zastrašuje.
91.)        Da Bog ljudima podari razboritost kako bi duhovno uznapredovali.
92.)        Da Bog sačuva lađu kada joj zaprijeti snažna bura na moru (četiri mjesta na lađi treba poškropiti posvećenom vodicom).
93.)        Da Bog prosvijetli nespokojne ljude koji izazivaju nevolje u narodu, stvaraju pometnju među ljudima i muče ih neredima i svađama.
94.)        Da se supružnicima ne približe čini (vradžbine) koje će stvoriti nedaće i trvenja.
95.)        Da Bog podari sluh gluhima.
96.)        Da se uroci odagnaju od ljudi.
97.)        Da Bog očajnicima podari utjehu i da prestanu tugovati.
98.)        Da Bog blagoslovi i ispuni milošću mlade koji se žele posvetiti Gospodinu.
99.)        Da Bog ljudima podari i ispuni pobožne želje.
100.)    Da Bog ispuni milošću pobožne ljude.
101.)    Da Bog blagoslovi ljude koji nose visoka zvanja kako bi svijetu pomogli dobrotom i razumijevanjem.
102.)    Za normalizaciju ženskog ciklusa.
103.)    Da Bog blagoslovi čovjekov imetak, da ne bi oskudijevao i jadikovao, nego da proslavlja Boga.
104.)    Da se ljudi pokaju i ispovjede svoje grijehe.
105.)    Da Bog prosvijetli ljude kako ne bi odstupili od puta spasenja.
106.)    Da Bog razriješi žensku neplodnost.
107.)    Da Bog pomiri neprijatelje, i da promijene svoje loše raspoloženje (jedni prema drugima).
108.)    Da Bog iscijeli mjesečare (lunatike, somnambule) ili da pomiluje lažne svjedoke kako bi se pokajali.
109.)    Da mlađi pokažu poštovanje prema starijima.
110.)    Da se pokaju nepravedni suci i da pravedno sude narodu Božjem.
111.)    Da Bog zaštiti vojnike kada pođu u bitku.
112.)    Da Bog blagoslovi siromašnu udovicu, isplati njene dugove i izbavi je iz tamnice.
113.)    Da Bog iscijeli zaostale u razvoju i mongoloidnu djecu.
114.)    Da Bog podari blagoslov i utjehu nesretnoj, siromašnoj djeci, da ih ne bi prezirala i žalostila djeca bogatih.
115.)    Da Bog iscijeli strašnu strast lažljivaca.
116.)    Da obitelj sačuva ljubav i jednodušnost, kako bi proslavljala Boga.
117.)    Da Bog umiri surove neprijatelje kada okruže zemlju i počnu prijetiti, i da ih odvrati od njihovih zlih namjera.
118.)    Da Gospodin zaustavi okrutne neprijatelje i da obuzda njihova djelovanja kada počnu ubijati nedužne žene i djecu.
119.)    Da Gospodin podari trpeljivost i poniznost onima koji su prisiljeni biti uz vjerolomne i nepravedne ljude.
120.)    Da Bog sačuva zarobljenike od neprijateljskih ruku, i da im ne bude učinjeno nikakvo zlo dok ne budu oslobođeni (tj. tijekom ropstva).
121.)    Da Bog iscijeli ljude koji stradaju od uroka.
122.)    Da Bog podari svjetlost slijepima i da iscijeli oboljele oči.
123.)    Da Bog sačuva čovjeka od zmijskog ujeda.
124.)    Da Bog sačuva imovinu dobrih ljudi od onih zlonamjernih.
125.)    Da Bog iscijeli ljude koji pate od neprestane glavobolje.
126.)    Da se izmiri posvađana obitelj.
127.)    Da se zloba neprijateljska nikada ne približi kući i da u obitelji zavlada mir i blagoslov Božji.
128.)    Da Bog iscijeli ljude koji pate od migrene i glavobolje i da pomiluje okrutne i nepravedne ljude koji muče one dobroćudne.
129.)    Da Bog podari početnicima hrabrost i nadu kako ne bi imali teškoća u svojoj službi.
130.)    Da Bog podari ljudima pokajanje, utjehu i nadu kako bi se spasili.
131.)    Da se Bog smiluje svijetu kada uslijed naših grijeha dođe do ratova.
132.)    Da Bog prosvijetli narod kako bi se ljudi primirili i uspokojili.
133.)    Da Bog sačuva ljude od svake opasnosti.
134.)    Da se ljudi saberu u času molitve i da se njihovi umovi sjedine s Bogom.
135.)    Da Bog zaštiti izbjeglice kada napuste svoje kuće i pobjegnu, i da ih izbavi od surovih neprijatelja.
136.)    Da Bog primiri čovjeka plahovitog karaktera.
137.)    Da Bog prosvijetli lokalne (gradske) starešine i da ljudi koji im upućuju molbe naiđu na razumijevanje.
138.)    Da đavao prestane uznemiravati dobronamjerne ljude bogohulnim mislima.
139.)    Da Bog ublaži svojeglavost očeva obitelji koji muče svoje ukućane.
140.)    Da Bog smekša surovog starješinu koji zlostavlja svoje bližnje.
141.)    Da Bog umiri pobunu koja izaziva zlo.
142.)    Da Bog sačuva majku u vrijeme njene trudnoće da ne bi pobacila.
143.)    Da Bog umiri pobunjeni narod da ne bi došlo do građanskog rata.
144.)    Da Gospodin blagoslovi bogougodna djela ljudska.
145.)    Da Bog zaustavi krvarenja u ljudskom tijelu.
146.)    Da Bog iscijeli pretučene ljude i onima kojima su zlobnici povrijedili vilicu.
147.)    Da Bog primiri divlje zvijeri u planini, kako ne bi učinile zlo ljudima i nanijele štetu usjevima.
148.)    Da Gospodin podari povoljno vrijeme kako bi ljudi imali izobilnu žetvu i proslavili Boga. (svršetak preporuka blaženog Arsenija)
149.)    U znak zahvalnosti Bogu zbog svih velikih dobara, zbog preobilja ljubavi koja nema granica, i zbog njegove velike strpljivosti. (preporuka sv. Pajsija)
150.)    Da Gospodin podari radost i utjehu našoj ucviljenoj braći koja su u tuđini, kao i našoj uspavanoj braći, koja se nalaze u još većoj tuđini. Amen. (preporuka sv. Pajsija)