Donosimo danas životopis imenovanog pravoslavnog episkopa/biskupa
dalmatinskog, g. Nikodima Kosovića, koji će uskoro preuzeti pastirsku skrb za
vjernike Pravoslavne Crkve u Dalmaciji.
Izabrani biskup
dalmatinski g. Nikodim (Kosović) rođen je 15. travnja 1981. godine u Zadru, od
oca Predraga Kosovića (+1995.) i majke Ksenije, rođene Guša (+1993.).
Odrastao
je, zajedno sa sestrom Danicom, pored svog strica Nenada Kosovića, poznatog
benkovačkog profesora i prevoditelja s ruskog jezika. Osnovnu školu je započeo
u Zadru, nastavlja je 1991. godine u Benkovcu, a završava 1995. godine u
Dragocvetu kod Jagodine. Od 1991. godine živio je u selu Šuljkovcu pored
Jagodine, gdje je kao dijete uslijed ratnih događanja otišao u izbjeglištvo, a 1994.
godine se s ocem i sestrom seli u Jagodinu. Srpsku pravoslavnu bogosloviju sv.
Arsenija Sremca u Sremskim Karlovcima, po blagoslovu patrijarha srpskog Pavla,
upisuje 1995. godine, a petogodišnje školovanje u Karlovačkoj bogosloviji
završava 2000. godine.
Nedugo po
završetku bogoslovije, arhimandrit Nikodim odlazi za svojim duhovnim ocem, biskupom
Fotijem (Sladojevićem), na pravoslavni biskupijski dvor Šibenik, gdje kao
iskušenik (pripravnik) živi do 16/29. travnja 2001. godine. Tada, na Drugu
nedjelju po Uskrsu, prima monaški postrig (tonzura, čin monašenja) u pravoslavnom
samostanu sv. Arhanđela u Krki iz ruke svog duhovnog oca, biskupa Fotija.
U samostanu
Krki je po rukama pravoslavnog biskupa dalmatinskog Fotija za jerođakona
(monah-đakon) zaređen 18/1. srpnja 2001. godine, na blagdan sv. mučenika
Leoncija, Hipacija i Teodula, a za jeromonaha (monah-svećenik) 16/29. prosinca
2002. godine, kada Crkva slavi sv. proroka Hagaja.
Na teološkom
fakultetu Aristotelovog sveučilišta u Solunu diplomirao je 2009. godine. Po
završetku studija u Grčkoj, odlazi na postdiplomske studije na Pontifikalni
istočni institut u Rimu, gdje je 2012. godine obranio magistarsku tezu iz područja
kanonskog prava na temu „Zalog vjere u pravoslavnoj teologiji i rimokatoličkoj
teologiji“. Od 2012. godine je doktorand na Fakultetu za kanonsko pravo na Sveučilištu
Gregorijana u Rimu.
Njegovo mnogoposvećenstvo
biskup dalmatinski g. Fotije postavio ga je, 2012. godine, na dužnost predstojnika
samostana sv. Arhanđela u Krki, gdje je odmah po dolasku proširio samostansko
bratstvo i dao značajan doprinos, kako materijalnoj, tako i duhovnoj obnovi samostana,
te intenzivno radio na stvaranju uvjeta za povratak samostanske riznice. Činom arhimandrita
odlikovan je na blagdan sv. Arhanđela Mihaela, zaštitnika samostana Krke, 8/21.
studenog 2013. godine.
Član je
Komisije za reviziju Ustava Srpske Pravoslavne Crkve Svetog Arhijerejskog
Sabora Srpske Pravoslavne Crkve. Govori grčki i talijanski jezik, a služi se
engleskim. Na redovnom zasjedanju Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske
Pravoslavne Crkve izabran je 24. svibnja 2017. godine za pravoslavnog biskupa
dalmatinskog.
izvor: spc.rs
Premlad za biskupa. Istina je da prema Nomokanonu ima minimalnih 35 godina starosti (u izuzetnim slučajevima 25 godina, a "lovćenski tajnovidac" i "svetac" Njegoš je navodno imao i manje - 18?). Ali, kako je studirao u Rimu odmah je "aksios"! Zelot 2
OdgovoriIzbrišiIšao sam opitno vidjeti ima li ikakve boagodati kod rimokatolika i evo rezultata opita: NEMA. Na blagdan "svetog" Antuna Padovanskog otišao na rkt misu (samo pola sata je trajala) i pričestio se. Hostija tanja od čipsa. Nema milosti s visine, nema mira i radosti u Duhu Svetome! Nema prave žrtve, nema blagodati!!! Zelot 2.
OdgovoriIzbrišiIz Posljednice koja se čitala danas prije Evanđelja:Jeo jedan jelo trista, svaki prima svega Krista, nit ga jelom nestaje. Kad ga primaš nije dio, nije kriška nego cio - nedaje se svjetu zlom
IzbrišiDrugim rječima nije bitno jel Hostija ko opanak il tanka ko čips Krist je u svakoj isti i sav
IzbrišiKakav si ti pravoslavac zilot kada prisustvuješ rimokatoličkim misama i PRIČEŠĆUJEŠ se?!?!?!
IzbrišiOtkud ti to da sam pravoslavac?
IzbrišiOvaj Zelot2, ili je sisao s uma ili provocira...neznam ima li nesto trece....?!
OdgovoriIzbrišiAbdul Mesih
Slažem se, ali možda govori o nekim prošlim vremenima dok je, ako je, bio papokatolik. Iako se ni to ne može zaključiti iz prve rečenice. Ako hoće, neka sam kaže.
IzbrišiZilot (iPCp/k)
ps.: Pripremam odgovor autoru. Ne znam dal ću završit večeras.
Ne provociram, Krista mi spasitelja! Stvarno sam otišao provjeriti. Nema tamo ni "djelomične" blagodati. Užas jedan. Kazalište djeluje uvjerljivije. Jadnici!
OdgovoriIzbrišiOvo je gore moj odgovor s "jadnicima". Zelot 2.
IzbrišiPozdravljam imenovanje g.Kosovića za episkopa dalmatinskog i nadam se da će ono doprinijeti, više nego smo do danas imali priliku vidjeti od dosadašnjih vladika, mogućnosti da splitski pravoslavci konačno zakrove svoj hram Sv.Save u Splitu, započet prije 80 godina, barem prema kompromisnom idejnom projektu arh. Branka Pešića kako ga je usvojio Sveti Sinod..
OdgovoriIzbrišiDat će Bog.
IzbrišiZelot 2. Bio sam sad za tzv. Antunovo. Išao sam onako, znanstvenički.
OdgovoriIzbrišiPravoslavac se ne pričešćuje u rimokatoličkim crkvama, prvenstveno zbog svojih kanona, ali na kraju krajeva, i rimokatolici to zabranjuju. No, pošto dotični nije član PC, nije me briga što radi.
OdgovoriIzbrišiOsjećam potrebu napisati nešto... Nipošto ne želim provocirati. (Ne znam koliko ima veze s postom.)
OdgovoriIzbrišiDakle, jedna od stvari koja mene - katolika - odbija od PC jest činjenica da dio laika u PC u Hrvatskoj, čak i onih koji su aktivni u crkvenoj zajednici, nema veze s kršćanstvom i pravoslavljem, već tu svoju aktivnost temelje u prvom redu na srpstvu, tj. na nacionalnoj pripadnosti, i - nažalost - na nekoj vrsti političkog karijerizma i materijalizma.
Kako je moguće da je netko ugledan član PC, praktički stup crkvene zajednice, i ISTODOBNO pristaša marksizma, komunizma i Mao Ce Tunga?
Znam, reći ćete: Pa to je sporedna stvar! Zar toga nema i u KC? Ne gledaj na slabe i grešne ljude, već na Krista!
Apsolutno se slažem s tim, ali evo iznosim jednu od zapreka, koja mene sablažnjava.
Vidi se da sam i sam slab.
Stoga molim odgovorne u PC da porade na isticanju kršćanskog i pravoslavnog u SPC, i na odricanju od zabluda komunizma, marksizma, jugoslavenske ideologije i sl.
Bar
Razumijem ja tebe, no previše si uopćeno ovo sročio. Tko konkretno to radi? Tko je taj "stup pravoslavlja", a da je istodobno pristaša komunizma, mao ce tunga itd? Kada mi kažeš konkretno, onda ću ti moći i konkretnije kazati. Jer nazvati nekog "stupom zajednice" je teška riječ, očito se radi o javnoj osobi, dakle, slobodno ju javno prodiskutiramo.
IzbrišiSlažem se, ovo "stup pravoslavlja" je pogrešno kazano. Zapravo, to je u prenesenom smislu i preuveličano. Onako kako to izgleda iz (pogrešne?) perspektive katolika u nekom mjestu.
IzbrišiRecimo to ovako: aktivni član župne zajednice, kroz kojega dio katolika u nekom mjestu percipira lokalnu SPC, a koji se nije odrekao marksizma.
O kome se radi? Nije važno. On će se sam prepoznati, a nije toliko "javna osoba" da ga ja ovdje imenujem, pogotovo jer sam pišem pod pseudonimom.
Važnije mi je načelo, da laici SPC-a budu kršćani, a ne marksisti.
No, stoji prigovor da sam ja ionako član KC pa bi bilo bolje da prigovore šaljem svojim pastirima, jer takvih "ovaca" ima u svim torovima.
Bar
Znam ja što tebe muči, i općenito Hrvate katolike. Muči vas otkuda tolika prisutnost komunizma i ljevičarskog usmjerenja među hrvatskim Srbima, čak i kod crkvenih, što vam je nespojivo. Jesam pogodio?
IzbrišiNisi, barem što se tiče mene. Ne muči me to.
IzbrišiSlučaj koji sam iznio samo je sitni detalj, nevelika zapreka, i - premda me zbunjuje - već bih to umio "riješiti" u svom srcu.
Što se tiče Hrvata katolika općenito ne znam. Možda. Prije će biti da njih ništa ne muči, metaforički kazano. Naime, toliko su "hipnotizirani" i "anestezirani" da ih možeš naživo komadati i riječi ne bi rekli.
Meni, iskreno, i nije dobro poznata cjelokupna situacija među hrvatskim Srbima i među pravoslavnima u Hr. Ovo što sam napisao, bilo je na temelju jednog slučaja i na temelju nekog općeg dojma (npr. kad Pupovac ugošćuje političare na Božić, a sam je ateist i liberal), koji može biti sasvim pogrešan.
Općenito govoreći, komunizam, fašizam i ostale ideologije XX. st. ostavile su i ostavljaju strašnu pošast u dušama kod svih naroda. Danas je "in" konzumerizam i liberalizam, što ne znači da su manje pogubni za kršćanski život pojedinaca i zajednica.
Crkva bi vjernike trebala poučiti da se klone i jednog i drugog i trećeg, ako žele biti Kristovi. To je poanta mojih komentara, a osobne stvari (tko je taj komunist u SPC ili što mene muči) nisu ovdje bitne.
Dijelom sam ponukan na komentare i ovim (u negativnom smislu):
http://m.sibenik.in/sibenik/foto-Vjeronauku-nije-mjesto-u-skoli-a-oni-koji-vicu-za-dom-spremni-protiv-su-Boga/47052.html
Kao i ovim (u pozitivnom smislu):
https://www.youtube.com/watch?v=RleWvUK5Wtk
Bar
Znam, ali često Hrvati postavljaju takva pitanja. Čuj, moraš shvatiti da su Srbi 1941. bili duhovno obezglavljeni, tj., NDH je posve uništila kler PC na svom teritoriju. Duhovno obezglavljeni i progonjeni narod otišao je u šume, gdje su ga čekali partizani, čija su jezgra bili komunisti. Tako je narod postupno počeo shvaćati komuniste kao svoje spasitelje i vezati se za njih. Posljedice toga se vide i danas, i tvoj slučaj je samo jedan odsječak te priče.
IzbrišiŠto da SPC čini? Znaš i sam da Crkva ne može kontrolirati živote, često ni svojih klerika, a kamoli laika. Jednostavno, moraš prihvatiti ljude takve kakvi jesu.
Razumijem.
OdgovoriIzbrišiŽao mi je zbog toga (stradanja). Iskreno.
I slažem se s tobom.
Još malo, i kreće novi preporod PC u Hr. Ovog puta s Hrvatima. Velika Gorica je samo početak.
Bogu hvala na svemu!
Bar
Bar
Bogu hvala! Ako i kada poželiš, pridruži se. Vrata su ti uvijek otvorena.
IzbrišiKako to mislis,krece novi preporod i to sa Hrvatima?
OdgovoriIzbrišiNišta spektakularno, malo-pomalo, ali očekujem da će biti više ulazaka Hrvata u SPC. Pri čemu neće biti posrbljivanja. Prve laste su već tu...
Izbriši(Riječ "preporod" u smislu rast broja krštenih.)
Također, mislim da PC u Hr mora uzeti u obzir da se određeni broj Srba pravoslavaca kroatizirao, i da bi uvođenje hrvatskog jezika i latinice (poput ove stranice ili onog pisma za V. Goricu) moglo pomoći u pristupanju tim ljudima isključivo iz vjerskih pobuda.
Bar
Mislim da će Nikodim biti dobar episkop. U prvom redu bi trebao popraviti materijalni status svećenika koji imaju skromna primanja. Porodica od 5 ljudi ne može opstati od skromnih, socijalnih primanja i nešto milodara... Crkve su mu uglavnom obnovljene, problem je nedostatka ljudi, ne samo pravoslavaca nego i katolika. Sela Zagore su uglavnom prazna i napuštena. Ono ljudi što ima su stare životne dobi i tu ne vidim svijetlu budućnost, nažalost. Mladi čovjek neće živjeti na selu ako nema posao i egzistenciju, a nitko više nije spreman na čuvanje ovaca i sl., poslove 19. vijeka (kako većina smatra). Želim mu svu sreću i Božju milost i pomoć u pastirskom radu koji neće biti lak (ipak je 'domaći' čovjek pa mu možda i ne bude tako teško kao prethodnicima :) ).
OdgovoriIzbrišiTo sto je domaci mu moze samo pomoci nikako odmoci
OdgovoriIzbrišihttp://www.seebiz.eu/magazin-vecernjeg-lista-o-povijesti-medusobnih-odnosa-hrvata-i-srba/ar-158082/
OdgovoriIzbrišiBar