Priopćenje za javnost Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve s redovnog zasjedanja održanog u Pećkoj Patrijaršiji i Beogradu od 14. do 24. svibnja 2017. godine

Redovno zasjedanje Svetog Arhijerejskog Sabora Srpske Pravoslavne Crkve započeto je u samostanu Pećkoj Patrijaršiji koncelebriranim služenjem svete arhijerejske Liturgije i zazivom Duha Svetoga, a nastavljeno u Patrijaršiji srpskoj u Beogradu, pod predsjedništvom Njegove Svetosti Patrijarha srpskog g. Irineja. Na zasjedanju su sudjelovali svi dijecezanski biskupi Srpske Pravoslavne Crkve osim biskupa osječkopoljskog i baranjskog g. Lukijana, odsutnog iz zdravstvenih razloga (u međuvremenu preminuo, op. Orth.).

Na početku prve saborske sjednice Patrijarh je kao predsjednik Sabora, u uvodnom obraćanju sabranim arhijerejima, ukazao na vitalna pitanja crkvenog života danas, u vremenu velikih duhovnih i egzistencijalnih izazova, s jedne strane, i velikih mogućnosti za misiju Crkve i duhovnu obnovu naroda, s druge strane.

Najvažnija saborska odluka jest odluka o ustanovljavanju novih blagdana u kalendaru Srpske Pravoslavne Crkve, odnosno Pravoslavne Crkve uopće. Sabor je, naime, jednoglasno odlučio da vječnom Saboru svetih pribroji ili kanonizira:

     1. Patrijarha pećkog Pajsija Janjevca, čiji će se spomen slaviti 2/15. listopada;

     2. arhimandrita Stefana Jovanovića, čiji će se lik, pod nazivom prepodobni Stefan Tronoški, slaviti 4/17. rujna;

     3. mitropolita skopskog Vikentija (Krdžića) i igumana Vladimira (Protića) kao svećenike-mučenike i postradale od bugarskih okupatora u Surdulici kao mučenike, koji će se slaviti 16/25. svibnja;   

     4. zvjerski pobijene stradalnike pivske kao mučenike, čiji će godišnji spomen biti svakog 25. svibnja/7. lipnja, i stradalnike veličke i gornjepolimske, također kao mučenike, čiji će se blagdan slaviti 15/28. srpnja, i

     5. monaha Jakova (svjetovno ime: dr Radoje Arsović), pod nazivom prepodobni Jakov Novi Tumanski, koji će se slaviti 8/21. kolovoza.

Sabor je prihvatio izvještaj o radu Kretskog sabora, odnosno Svetog i Velikog Sabora, održanog u lipnju prošle godine.

Sabor je, također, uputio pismo podrške i molitvene solidarnosti Patrijarhu moskovskom i sve Rusije g. Kirilu povodom diskriminacije i obespravljenosti kojoj su izloženi biskupi, svećenstvo, monaštvo i vjernici najveće i jedine kanonske Crkve u Ukrajini, autonomne Ukrajinske Pravoslavne Crkve u sastavu Ruske Pravoslavne Crkve.

Kao i svake godine, Sabor je posvetio dužnu pažnju crkvenoj prosvjeti i školstvu. Donesene su odluke koje imaju za cilj poboljšanje duhovnih i materijalnih uvjeta života i rada u bogoslovijama, a posebno na Bogoslovnom fakultetu Srpske Pravoslavne Crkve u Libertyvilleu kod Chicaga.

Analizirane su i opće prilike u biskupijama Srpske Pravoslavne Crkve u Zapadnoj Europi, Americi i Australiji. U tom kontekstu donijeta je i odluka o premještanju sjedišta Biskupije istočnoameričke iz Warrena (New Jersey) u Park Hills (Yonkers, New York).

Donijeta je odluka da se pri Svetom Sinodu osnuju Odjel za brigu o svetinji braka i obitelji, Odjel za bioetiku i Odjel za praćenje razbijačke djelatnosti heretičkih organizacija, sekti i nekanonskih grupacija.

Sabor podržava izgradnju Memorijalnog centra na Starom Sajmištu kao trajnog spomen-obilježja srpskim žrtvama u 20. st., kao i žrtvama Židova, Roma i svih ostalih naroda koji su sa srpskim narodom podijelili njegovu gorku sudbinu u tome tragičnom stoljeću.

Sabor se pozabavio i pitanjem crkvenopravnog (kanonskog) statusa pravoslavnih vojnih svećenika u Vojsci Srbije.

Odobreno je Biskupiji raško-prizrenskoj da, pored svog povijesnog sjedišta u Prizrenu, može ustanoviti, iz praktičnih razloga, i administrativno sjedište u drevnome Rasu (Novom Pazaru).

Sabor smatra, kao što je i ranije smatrao, da zemnim ostacima srpskog i svjetskog velikana Nikole Tesle nikako nije mjesto među muzejskim eksponatima – ova činjenica predstavlja jedinstven presedan i svjetsku sramotu – nego u grobnici, i to u Hramu Svetog Save na Vračaru ili, alternativno, na platou ispred njega.

Saslušan je, sa zahvalnošću Bogu i s molitvenim strahopoštovanjem, izvještaj o nedavnom našašću (pronalaženju, otkrivanju) relikvija svetoga vladike Mardarija (Uskokovića) Libertyvillskog u stanju potpune očuvanosti i neraspadnutosti, što je znak da ga je Gospodin proslavio na izuzetan način. S tim u vezi, prihvaćen je prijedlog da 14. i 15. srpnja ove godine u Libertyvillu bude svečano obilježena stota godišnjica njegovog dolaska u Ameriku.

Sa zadovoljstvom je prihvaćen i izvještaj o tijeku obnove Hrama Svetoga Save u New Yorku.

Sabor je konstatirao da su svećenici i vjernici Srpske Pravoslavne Crkve u tijeku ovog izvještajnog razdoblja uložili veliki trud u sakupljanju sredstava u dobrotvorne svrhe i za ublažavanje tegoba stradalog naroda.

Sabor je pažljivo saslušao više važnih izvještaja, u prvom redu izvještaj Svetog Sinoda o njegovom radu u proteklom periodu, s posebnim naglaskom na uspješnom radu Muzeja i Arhiva Srpske Pravoslavne Crkve, kao i patrijaršijske Biblioteke. Slijedili su izvještaji Komisije za reviziju Ustava Srpske Pravoslavne Crkve, Patrijaršijskog upravnog odbora, dobrotvorne Fondacije Čovjekoljublje, hodočasničke agencije Dobročinstvo i drugih crkvenih tijela i ustanova.

Sabor je, također, razmotrio pitanje antikanonskog i crkvorušilačkog djelovanja raskolničke grupe poznate pod imenom artemijevci, po nekadašnjem imenu g. Marka Radosavljevića, formalnog vođe grupe. Tim povodom je Sabor uputio i posebno obraćanje vjernom narodu u kojem poziva vjernike na duhovnu budnost, trijeznost, rasuđivanje i istinsku, evanđeosku vjernost i revnost, nasuprot raskolničkoj, sektaškoj ,,revnosti ne po razumu”, a raskolnike na pokajanje, jedino spasonosno, i na povratak u krilo Majke Crkve. Pritom je odlučio da Gorana Mirkovića, takozvanog horepiskopa hvostanskog i barajevskog, ustvari razređenog jeromonaha Nauma, trajno isključi iz crkvene zajednice, s tim da ovo izopćenje ili ekskomunikacija prestaje važiti jedino u slučaju iskrenog i djelatnog pokajanja.

Sabor je s velikom žalošću konstatirao da Rumunjska Pravoslavna Crkva ne samo što nastavlja sa svojim antikanonskim upadima u jurisdikciju Srpske Pravoslavne Crkve, nego ih još i intenzivira i proširuje na čitav srpski kanonski teritorij. Ukoliko ona s tom krajnje nebratoljubivom i etnofiletističkom praksom ne prestane u najskorijoj budućnosti, Sveti Sinod će, po ovlaštenju s ovog zasjedanja Sabora, biti primoran načiniti mučan, ali jedini mogući korak – prekinuti liturgijsko i kanonsko zajedništvo s ovom Crkvom sve do njenog povratka ,,k poznaniju prava”.

Sabor je razmotrio i jedan izlišan i u suštini besmislen problem. Riječ je o uplitanju grupe nastavnikâ i asistenata Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta u Beogradu u javnu raspravu o Darwinovoj teoriji evolucije, u međuvremenu ,,dogmatiziranoj” u manje-više ateističkom smislu, što je u medijima korski proglašeno za podršku darvinizmu u njegovom najgorem izdanju i za posredno osporavanje bogootkrivene istine o Bogu kao Stvoritelju svijeta i biblijske povijesti o stvaranju. Potpisnici toga teksta su se obratili Saboru s ispovijedanjem autentične kršćanske vjere u Boga Stvoritelja (zdravi i pravi kreacionizam). Sabor je to prihvatio, ali s napomenom da nam čitava ta raspra, bez obzira na njihove namjere i zamisli, uopće nije bila potrebna.

Sabor je odlikovao Patrijarha srpskog g. Irineja ordenom Svetog Jovana Vladimira, a Biskupa šabačkog g. Lavrentija, povodom 50-godišnjice njegove arhijerejske službe, ordenom Svetog Save prvoga reda.

Popunjene su skoro sve upražnjene biskupije Srpske Pravoslavne Crkve. Za mitropolita dabrobosanskog izabran je dosadašnji biskup zvorničko-tuzlanski g. Hrizostom, za biskupa zvorničko-tuzlanskog dosadašnji biskup dalmatinski g. Fotije, za biskupa dalmatinskog arhimandrit g. Nikodim (Kosović), dosadašnji poglavar samostana Krke, za biskupa mileševskog dosadašnji biskup bihaćko-petrovački g. Atanasije, za biskupa bihaćko-petrovačkog dosadašnji biskup frankfurtski i sve Njemačke g. Sergije i za biskupa niškog dosadašnji pomoćni biskup toplički g. Arsenije, dok je za administratora biskupije frankfurtske i sve Njemačke izabran biskup austrijsko-švicarski g. Andrej.

U Svetom Sinodu prestao je mandat biskupima bačkom g. Irineju i raško-prizrenskom g. Teodosiju, koji ostaju članovi zamjenici, a za nove članove Svetog Sinoda izabrani su, na prijedlog Patrijarha srpskog g. Irineja, mitropolit zagrebačko-ljubljanski g. Porfirije i biskup valjevski g. Milutin.

izvor: spc.rs