Baš
kao i u Katoličkoj Crkvi, i u pravoslavlju Božić predstavlja jednog od najvećih
blagdana. Rođenje Kristovo, rođenje Onoga koji je centralna ličnost čitavog
svemira, Spasitelj ljudskog roda, i za pravoslavne je jedan od najvećih
događaja u povijesti, zapravo, nadvremenski događaj prema kojemu je sve prije
toga stremilo, a sve nakon toga se događa u svjetlu njega. Na koji način,
dakle, pravoslavni obilježavaju ovo doba godine?
Za
razliku od rimokatoličanstva, u pravoslavlju ne postoji tzv., advent ili
došašće, kao period od četiri tjedna priprave za Božić, već ima božićni post. Ovaj
božićni post posti se kroz 40 dana uoči Božića, te se ubraja u 4 velika
godišnja posta Pravoslavne Crkve. Naziva se još i Filipovim postom, pošto
počinje blagdanom dotičnog apostola (15/28.11.). Spominje se još od IV.st., ali
je trajao puno kraće; današnjih 40 dana se konačno ustalilo tek 1166. godine.
Što
se pravila posta tiče, kao i u svim pravoslavnim postovima, ne jede se hrana
životnjskog porijekla (meso, mast, mlijeko, jaja, riba...). ponedjeljkom,
srijedom i petkom, jede se kuhana biljna hrana, bez ulja (tzv.post na vodi),
ostale dane na ulju, a subotom i nedjeljom može se jesti i riba, kao i na blagdan
Uvoda u Hram Bogorodice, te velike blagdane; međutim, nakon 20.12., riba više
nije dozvoljena.
Posljednji
dan božićnog posta je Badnji dan-Badnjak. Postoji običaj da se na taj dan jede
žito, odnosno zrnje, kao spomen na proroka Danijela i drugove, koji se spominju
tada, a koji su se u Babilonu hranili upravo time, da se ne onečiste poganskim
jelima (Dn 1, 8).
Druga
nedjelja prije Božića jest nedjelja Praotaca. To je nedjelja u koju se spominju
svi starozavjetni pravednici, od Adama do Josipa. Nedjelja prije Božića jest
nedjelja Otaca, kada se spominju svi Isusovi preci po tijelu, navedeni u
rodoslovljima Matejevog i Lukinog evanđelja. Nedjelja iza Božića, nedjelja
Bogootaca, posvećena je spomenu sv. Josipa, kao i kralja Davida.
Sam
Božić se proslavlja 25.12., kao i u katolika, s time, da taj dan julijanskog
kalendara pada na 07.01. gregorijanskoga. Međutim, Crkve koje su prihvatile
revidirani julijanski kalendar (tzv. „Milankovićev“), slave Božić na isti dan
kad i katolici (carigradska, aleksandrijska, bugarska, rumunjska, ciparska i
grčka).
Drugi
dan Božića proslavlja se Sabor Presvete Bogorodice, a trećega sv. Stjepan.
20.12. počinje predblagdan Božića, a blagdan se završava 31.12. (tzv. „odanije“).
Od Božića do Bogojavljenja se pozdravlja riječima „Mir Božji-Hristos se rodi“,
odgovor: „va istinu se rodi“, što će reći na hrvatskome: „Mir Božji-Krist se
rodi-uistinu se rodi!“.
Evo,slava Bogu,blog je krenuo:-) ...radujemo se...dodao bih samo,u nedjelju po Rodjenju,osim pravednog zaručnika Josipa i sv.cara Davida,slavimo takodje sv.ap.Jakova,brata Gospodnjeg,Josipovog sina iz prvog braka,koji je pratio sv.Josipa,Presvetu i Gospoda Isusa u Misir.I još kao kuriozitet.Hrvati su jedini katolički narod koji ima: Isus umjesto Jesus,Josip umjesto Josef,Jakov umjesto Jakob,Ilija umjesto Elija,a nekada smo imali u Dalmaciji i: Hrst umjesto Krist,Jerusolim umjesto Jeruzalem,Vitliom umjesto Betlehem... i puno toga,jer smo i vjerski i kulturološki i jezično,na granici Istoka i Zapada...Samo naprijed brate...!
OdgovoriIzbrišiAbdul Mesih
Hristos se rodi!
OdgovoriIzbrišiΧριστός γεννάται! - Hristos raždajetsja!
OdgovoriIzbrišiPontski Grci su sačuvali najautentičniji oblik pozdrava. Sačuvali su ga i naši Žumberčani.
Uistinu se rodi!
OdgovoriIzbrišiHristos se rodi.Možeš li prokomentirat ovu navalu HPC-a???preneozbiljni su i preamater u tolikoj mjeri da ne razumijem tko stoji iza toga..i,je li od njih itko uopće pravoslavan,prave tragikomediju i štete misiji...
OdgovoriIzbrišiAbdul Mesih
Razmišljao sam o tome...mada, s druge strane, ne znam treba li im uopće davati reklamu.
OdgovoriIzbrišiTo je "specijalni rat" koji vode neprijatelji Crkve da bi kompromitirali Pravoslavlje.
Izbriši